Nakon Domovinskog rata (1991. - 1995.) Republika Hrvatska je bila jedna od zemalja s najvećim brojem mina u Europi. Prve procjene iz 1996. godine ukazivale su na 13.000 četvornih kilometara minski sumnjivog područja i tri milijuna položenih mina. Sustavnim izvidom, pretraživanjem i razminiranjem brojevi su se iz godine u godinu smanjivali.
 
Prema članku 5. Konvencije o zabrani uporabe, proizvodnje, uvoza, izvoza i skladištenja protupješačkih mina („Narodne novine“ broj 7/98), Republika Hrvatska je ispunila potpisane i preuzete obveze do 1. ožujka 2026. godine i razminirala sva minski sumnjiva područja od protupješačkih mina. Godine 1996. godine donesen je Zakon o razminiranju („Narodne novine“ broj 19/96) kao prvi propis kojim je bilo obuhvaćeno rješavanje minskog problema, a od 2015. godine na snazi je Zakon protuminskom djelovanju („Narodne novine“ broj 110/15, 118/18, 98/19, 114/22, 59/23), kako bi Republika Hrvatska ispunila predviđene obveze i pridonijela zajedničkom cilju „svijet bez mina“.
 
Sukladno Nacionalnom programu protuminskog djelovanja Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 21/23) do 1. ožujka 2026. godine završene su predviđene zadaće svih sastavnica protuminskog djelovanja (razminiranje, edukacija zbog opasnosti, pomoć žrtvama mina, uništavanje skladištenih zaliha mina i pravna regulativa), čime je nakon gotovo tri desetljeća cijeli državni teritorij razminiran u predviđenom roku. Republika Hrvatska službeno je 1. ožujka 2026. godine postala zemlja „slobodna od minske opasnosti“, što je potvrđeno izjavom koja je obilježila 22. međunarodni simpozij „Protuminsko djelovanje 2026.“ održan u Splitu od 23. do 25. ožujka 2026. godine u organizaciji Centra za testiranje, razvoj i obuku - Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske.


 
Nakon ustrajnog rada ukupno je razminirano 1.835 četvornih kilometara minski sumnjivog područja, od čega je 876 četvornih kilometara razminirano fizički, a 959 četvornih kilometara je provjerom utvrđeno kao sigurno. Pronađeno je 107.000 protupješačkih mina i 470.000 neeksplodiranih ubojnih sredstava. Znakovi upozorenja na minsku opasnost godinama su označivali minski sumnjiva područja u kojima je samo krivi korak mogao biti smrtonosan. Od 1996. godine u 423 minske nesreće stradalo je 612 osoba, od čega 208 sa smrtnim ishodom.
 
Posebnost Republike Hrvatske dodatno je značajna jer su za aktivnosti svih sastavnica protuminskog djelovanja korištena većinom sredstva iz Državnog proračuna (67 posto), a samo dijelom iz europskih fondova i od donatora. Tijekom proteklih godina opsežan posao humanitarnog razminiranja bio je u nadležnosti Hrvatskog centra za razminiranje (godine 2019. je integriran u Ministarstvo unutarnjih poslova), različitih tvrtki za razminiranje i međunarodnih partnera.
 
Ovom iznimnom povijesnom činjenicom Republika Hrvatska je postala „zemlja bez mina“, čime je stekla jedinstven položaj u svijetu kao zemalja koja je uspješno završila složen i dugotrajan postupak razminiranja. Nakon takvog postignuća Republika Hrvatska može očekivati napredak gospodarskog i društvenog razvoja te obnovu ruralnih zajednica vraćanjem razminiranih zemljišta na korištenje vlasnicima. Stečena iskustva i stručno znanje o protuminskom djelovanju nastavljaju se prenositi kroz međunarodnu suradnju jer su hrvatski stručnjaci, već su uključeni u neke projekte, primjerice s Ukrajinom.
 
Hrvatski Crveni križ je tijekom tri desetljeća uz značajnu podršku Međunarodnog odbora Crvenog križa od 1997. - 2007. godine kontinuirano radio na promicanju preventivnih poruka i edukaciji stanovništva zbog opasnosti od mina, čime je bilo obuhvaćeno gotovo 550 tisuća osoba, s posebnim osvrtom prema ugroženim skupinama (djeca, poljoprivrednici, šumari, lovci, vatrogasci, terenski radnici, izletnici) koji su posebno dolaskom toplijeg vremena učestalo boravili.